Povećan broj posjeta inspektora zbog kršenja evidencije radnog vremena


Napeta gospodarska situacija dovodi do sve brojnijih kršenja Zakona o radu, a time i više podnošenja prijava u Inspektoratu rada. Na temelju prijave inspektori obavljaju nenajavljene inspekcije u poslovnim prostorima te razgovaraju s poslodavcem i zaposlenicima odjela ljudskih resursa. Često je predmet tužbe vezan uz kršenje radničkih prava poput neplaćanja naknade zaposlenima i prekršaja vezanih uz radno vrijeme. Upravo iz tog razloga inspektori pregledavaju dokumentaciju s posebnom pažnjom usmjerenom na evidenciju radnog vremena. Kako biste izbjegli ovaj problem, molimo Vas da odgovorite na sedam temeljnih pitanja:


1.       Vodite li evidenciju o radnom vremenu?


U skladu sa Zakonom o radu poslodavac mora voditi evidenciju o radnom vremenu zaposlenika. Kolektivni ugovori preciznije definiraju zahtjeve o evidenciji radnog vremena. Ona mora uključivati broj odrađenih sati radnika te se čuva kao dokumentacija trajne vrijednosti koja se pokazuje na zahtjev nadležnog tijela.


2.       Koliko je točna Vaša evidencija?


Ako ne vodite evidenciju o dolascima i odlascima Vaših zaposlenika, imate razlog više za dublji pregled Vaših poslovnih procesa. Mnogi poslodavci (čak i nesvjesno) krše zakonske odredbe, na primjer, zakonom određene pauze ne smatraju dijelom radnog vremena. Ukoliko imate elektronski regulirane dolaske, odlaske i pauze, mnogo je manja vjerojatnost za sumnju o zlouporabi evidencije.


3.       Imate li pravilnik o radnom vremenu?


Pravilnik o radnom vremenu nije obvezan, ali se preporuča. Donošenjem ovog internog dokumenta adekvatno se regulira radno vrijeme, način njegovog evidentiranja i naplata. Time se izbjegavaju mogući nesporazumi o radnom vremenu, a inspektoru se prilikom pregleda daje pravilnik prema kojemu se ravnaju zaposlenici.


4.       Koristite li preraspodjelu radnog vremena?


Radno vrijeme može se, zbog prirode posla, preraspodijeliti tako da u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće, uz uvjet da prosječno radno vrijeme nije duže od punog radnog vremena. Preraspodjela radnog vremena zakonom je ograničena na tjednoj i godišnjoj razini. Kolektivni ugovori i interne regulacije mogu dodatno definirati uvjete preraspodjele koji se također moraju uzeti u obzir. Ručno praćenje i osiguravanje poštivanja svih ograničenja može biti prilično rastrošan rad koji se elektroničkom organizacijom radnog vremena zaposlenika pojednostavljuje.


5.       Kakve pauze imate tijekom radnog vremena?


Zaposlenici imaju pravo na razmjerni dio odmora u odnosu na puno radno vrijeme. Prilikom inspekcije od Vas se može zatražiti dokaz da su zaposlenici imali pravo na odmor. Najjednostavniji je način za dokazati isto postojanje pravilnika o radnom vremenu u kojemu je definirana pauza te bilježenje odmora u sustavu vođenja evidencije radnog vremena.


6.       Kako se određuje, evidentira i obračunava prekovremeni rad?


Prekovremeni rad mora se, u pravilu, odrediti unaprijed i pismeno, iznimno usmeno ako će postojati i pismena odredba do kraja istog tjedna. Za prekovremeni rad definirane su tjedne, mjesečne i godišnje granice na koje se mora obratiti pozornost prilikom evidentiranja i isplate.


7.       Plaćate li prekovremeni rad?


Prekovremeni rad može biti plaćen ili se u dogovoru sa zaposlenicima definirati kao višak odrađenih sati koji se zaposleniku očituje u obliku slobodnih sati. Važno je da se prilikom izračuna plaće i radnog vremena pravilno definiraju sati koji će biti isplaćeni i sati koji će se koristiti kao slobodno vrijeme.
SHARE
Marija Jakopin is a presales consultant. Her field of work is about optimizing HRM processes and RFID tracking. She has an Applicative Mathematics Faculty degree, which enables her to understand the needs of the market from the IT point of view. In her free time she likes to explore tunnels.