6-satni radni dan

U Science Alert-u nedavno su objavljeni rezultati istraživanja o radnom vremenu. U istraživanju se istraživalo zdravstveno stanje i učinkovitost dvije skupine ljudi: onih s visokim i onih s normalnim brojem radnih sati.

U Švedskoj se sve veći broj firmi odlučuje za 6-satni radni dan. Za tih svojih 6 sati oni primaju istu količinu naknade kao i kada bi radili 8 sati na dan. Zanimljivo je da se za taj korak odlučuju iz organizacija i firmi iz različitih grana, poput Toyote pa sve do domova za starije osobe. To znači da naša fizička prisutnost nije izravno povezana s vremenom koje provodimo na radnom mjestu. Ne mogu si zamisliti da ljudi koji rade za tekućim trakom obave istu količinu posla u 6 sati umjesto u 8, čak i ako je plaća ista. Pogotovo jer traka ide istim tempom naprijed. A i čini se da je u zapadnom svijetu sve manje ekskluzivno fizičkog rada.  To se, uz industrijsku revoluciju i selidbu proizvodnje iz zapadnog svijeta, seli i u azijske zemlje.

Pošto se uz fizički rad priključuje i mentalni napor, dođemo do problema s motivacijom. Što napraviti kako bi ljudi produktivno radili?

Sjećam se da smo kao studenti radili u jednoj organizaciji kao programeri i dobili studenta na razmjeni iz Japana. On se htio iskazati i proveo je 20 sati dnevno gledajući u monitor. Od toga je bio toliko pod stresom i iscrpljen da je napravio manje od pola od najsporijeg člana našeg tima. S druge strane, sjećam se da smo par godina kasnije, opet kao studenti, pod mentorstvom jednog profesora podizali start-up firmu. Od početničkog entuzijazma i čvrstog uvjerenja da ćemo uspjeti i postati Bill Gates 2, radili smo i po 17 sati dnevno. Gotovo više ništa nismo vidjeli od bezbroj sati provedenih ispred računala, ali nam nije nedostajalo snage za noćno raspravljanje o aktu osnivanja firme. Ako bi dušu dali za viziju svoje firme, je li to zakonski sporno?

lenuh

Kako onda dugoročno osigurati da ljudi rade učinkovito, imaju dobre ideje, budu zadovoljni na radnom mjestu i budu produktivni, prestignu konkurenciju i postanu jedni od najboljih?

U Špici obraćamo pozornost na praćenje zadataka zaposlenika: dokle god znamo koliko koji zaposlenik vremena troši na određenom projektu imamo barem početne podatke koji nam mogu biti osnova za poboljšanje. Tako možemo vidjeti na što se nepotrebno gubi vrijeme (primjerice administrativni poslovi), što možemo automatizirati, koji dio posla ljudi izbjegavaju, s čime kasne. Također možemo izračunati prosječno vrijeme za obavljanje tipičnih zadataka, uspoređivati rezultate zaposlenika, kao i brzo i jednostavno analizirati izostajanje zaposlenika (često kašnjenje na posao, količina bolovanja s obzirom na broj radnih sati,…), brzo primijetiti trend padanja ili rasta broja radnih sati.

Razgovor sa zaposlenicima o njihovoj iznadprosječnoj ili ispodprosječnoj efektivnosti dugoručno je još uvijek najvažniji. Baza za takav razgovor moraju biti transparentni podaci koje dobivamo iz evidencije radnog vremena i bilježenja vremena po projektima i zadacima.

SHARE
Marija Jakopin is a presales consultant. Her field of work is about optimizing HRM processes and RFID tracking. She has an Applicative Mathematics Faculty degree, which enables her to understand the needs of the market from the IT point of view. In her free time she likes to explore tunnels.